U pripremi (#19): Erazmove poslovice i kargo kultovi novog doba (2015).

...Ali raznorodne eseje u kojima autor opisuje oblike socijalne i idejne patologije moderne kulture objedinjuje misao da nam ispravnu i moralnu ulogu intelektualaca u suvremenoj kulturi, i pravilan pristup današnjim kulturnim trendovima (ponovno) treba pružiti „zdrav razum“: i ta misao objašnjava naslov knjige: Erazmove poslovice i kargo kultovi novog doba. Svaki esej sažimlje se u svojevrnu poslovicu, pučku mudrost, i po tome je glavni izvor autorove inspiracije Erazmo Rotterdamski, pogotovo njegov golem opus „Adagia“, u kojem taj slavni prosvjetitelj s početka XV stoljeća svojim suvremenicima objašnjava zašto su za suvremenike važne „stare misli“ i destilirana mudrost kulture. Spomenom Erazma, Montaignea i ostalih renesansnih autora, autor želi reći kako je zadaća suvremenog intelektualca da (p)ostane „renesansni čovjek“, da zna i bude svjestan što više raznorodnih stvari, da bude stalno kreativno pa i kontemplativno-politički angažiran u vlastitoj kulturi, te da stvara vlastiti idiosinkratički enciklopedistički opus.  A „kargo kultovi“ iz naslova, referenca su na „urođenička očekivanja“, na vrlo pogrešna očekivanja ljudi da će im kulturna dobra doći „sama po sebi“, poput mane s neba, posebno „od države“ (samo ako nastavimo oponašati njihove vanjske i nebitne izvore). Autor time ističe kako je za život kulture i za pravilnu prilagodbu suvremenosti, uz znanje, u prvome redu potrebna odgovornost svih pojedinaca koji je tvore.
Glavnu preokupaciju svih autorovih tekstova mogli bismo formulirati kao niz odgovora na jedno pitanje: „otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, kako će se hrvatska kultura prilagoditi novim oblicima suživota – europskoj kulturi, koja i sama predstavlja patchwork najrazličitijih tradicija i zasada, ostvarenja i očekivanja?“ Knjiga se stoga s punim pravom može čitati kao autorovo viđenje nove Europe kojoj odnedavno pripada i Hrvatska. Što mi pridonosimo Europi, i što nam Europa daje? Jesmo li „endemska ribica“ u europskome vrtu (kako kaže naslov jednog od eseja)? Propada li Europa zbog te raznorodnosti (kako se preispituje u drugome)? Treba li se Europa „unificirati“, ili je za njezin opstanak potrebno zadržati njezinu kulturnu raznorodnost? Koje bismo europske trendove trebali slijediti, a koje odbaciti?

..........................................

Contra paedagogicos (2015): "... glavni krivac za stanje u visokom školstvu naše zemlje nisu ni globalizacija ni navodno korumpirana vlast, već potpuna nesposobnost naše akademske „zajednice“ i javnosti da realistično procijeni trenutačno i dugoročno socijalno stanje Hrvatske i ulogu visokoga školstva u njezinom razvoju, nesposobnost samoorganizacije, upravljanja i donošenja ispravnih dugoročnih rješenja u vlastitom sektoru, a potom i u Hrvatskoj u cjelini..." (link...)

.........................................

Kolega Kosta Bovan i ja upravo smo objavili urednički zbornik Bihevioralna ekonomija, u izdanju Instituta Pilar, s tekstovima Kahnemana, Tverskog, Arielyja, Gigerenzera, braće Brafman, i još brojnih drugih domaćih i stranih autora. PDF nekom drugom prilikom (većinu materijala vidi na Omegi ili ovdje)

..........................................

Kolege Vjekoslav Afrić, Ljubica Bakić, Krešimir Žažar i ja uredili smo zbornik Društvene pretpostavke društva znanja, s tekstovima dvadesetak domaćih autora na naslovnu temu.

..........................................
Svojim vjernijim (i novijim) čitateljima poklanjam svoju knjigu: Udovice i siročići. Eseji iz sociologije kulture -više- (10Mb). Da ne biste mislili kako je riječ o socijalnoj tematici, U&S je posuđeno iz starog kompjutorskog žargona. Blurb u Profilu;
............................................
Svjetsko carstvo i njegovi neprijatelji - upravo objavljeno u izdavačkoj kući Jesenski-Turk! Skraćena verzija rukopisa Filozofija u doba carstva. (Treća kultura - pedesetak novih tekstova)... Koliko je zlostavljanja potrebno za demokraciju? Zašto propadaju civilizacije? Dobar dan lijenosti. Gole grane. Filozofija za menadžere. Što je Foresight? Europa dviju brzina. -više

..............................................

Zapisi iz treće kulture. Treća kultura? To je spoj prirodnoznanstvene i humanističke kulture, vrijeme kada su prirodnjaci počeli pisati tako da ih svi mogu razumjeti. Knjiga se sastoji od 52 takva teksta, od bioetičkih, filozofskih, socioloških, do posve političkih: osvrti na Landesa, Fukuyamu, Polanyjia, A. Sena i brojne druge...-više- . Recenzija u Prolegomeni;
..........................................
Rađanje nacije. Kronika jednog skeptika u razdoblju tranzicije, još jedna, najranija knjiga pedesetak eseja iz "treće kulture"... na vanjskom site-u "Elektroničke knjige". -više- Blurb na Javno.com
...............................................
Sudbina odabranih. Kako su narodi nekoć eugenički kontrolirali "dobro" i "loše" nasljeđe? I kakva su obećanja i moguće posljedice današnjih i budućih tehnologija za medicinski potpomognutu oplodnju. Kakvu socijalnu organizaciju možemo očekivati u budućnosti? Clones and mer-men... Sterilizacija nepodobnih. Kontrola rađanja. U SAD, Njemačkoj, Kini... i Hrvatskoj. -više- U knjizi nisam pokrio židovsku eugeniku, ali evo linka za vanjske tesktove... -više- i cijelu novu knjigu Johna Glada s Rudgersa...-više- Recenzije iz Prolegomene; iz Filozofskih istraživanja (i moj odgovor); M. Vladanović na Student.netu; M. Carević u Pravniku; Kišjuhas u Diskrepanciji

........................................
Vidljiva i nevidljiva akademija. Koliko su danas aktualne rasprave o scijentometriji i peer-review? Kako riješiti pitanja financiranja dobrih projekata? Pod mojom uredničkom rukom, dvadesetak hravatskih znanstvenika daje odgovor... -više-
..........................................
Sociobiologija. Svojedobno pionirski zbornik radova o toj zanimljivoj disciplini, a tko zna, možda je nekome još uvijek novo... -više -
..........................................
Pokušaji i pogreške. Filozofija Karla Poppera za početnike... a ponešto i za malo naprednije -više -
........................................
Društveni značaj genske tehnologije. Dvadesetak autora (pod uredničkom rukom prof. Krešimira Pavelića i mojom) pruža uglavnom pozitivne slike budućnosti uz gensku tehnologiju. - više -
.........................................
Evolucija društvenosti. Na koje je sve načine naša društvenost određena biološkim nasljeđem? Dvadesetak domaćih i "big-shot" stranih autora (Trivers, Richardson, Wilson, Pinker i dr.) daje odgovor. -više-. Blurb na Izloog-u; recenzija A. Benažića u Zarezu; T. Bracanovića u Prolegomeni;
........................................
Je li znanje društveno uvjetovano ili se mora moći procijeniti posve neovisno o okolini? Peta Kantova antinomija (tj. moj doktorat o "edinburškoj školi u sociologiji znanosti" pod naslovom: "Racionalizam i strogi program u sociologiji znanja") pokušava dati odgovor... -više -
..........................................
Uvod u sociologiju, udžbenik za studente Pravnog fakulteta u Zagrebu (a čujem i drugdje!) napisali smo kolega Kregar, Ravlić i ja...- više-
..........................................
Sociologija znanstvene spoznaje. Još jedan stari zbornik s tekstovima autora "edinburške škole" u sociologiji znanja i znanosti....- više-
.................................................
I... malo prašnjava skolastička rasprava o epistemološkom (gnoseološkom) problemu u filozofiji Nicolaia Hartmanna, Aporija realnog (moja prva knjiga, i davno obranjena magistarska radnja)... -više-
................................................
Sociologija za srednje škole... (u suradnji s nekoliko autora)...